Sedmi susreti likovnih umjetnika 2007. godine održani su u Perivoju grofa Draškovića a tematski su bili posvećeni toj plemićkoj obitelji. Sudjelovalo je dvadeset slikara i kipara koji su zabilježili daleku prošlost u kreativnoj interpretaciji zadanoga. Tako su oteli zaboravu osobe i događaje ne tako davne dugoselske povijesti koja živi tek dijelom i to u krhotinama. Sudionici susreta 2007. godine stvorili su dojmljiv zbir raznovrsnih stilistika, kako je ocijenio Stanko Špoljarić, prof. povijesti umjetnosti.
Ostatak Draškovićeva dvorca, zvan Draškovićevom kulom zaokupio je pozornost dugoselskog slikara Roberta Samardžića koji je zdanje realistički prikazao u kompoziciji s raslinjem.
Sonja Šimatić iz Zagreba oslikala je Perivoj grofa Draškovića tonski nijansirajući vrijednosti.
Dugoselski slikar Ivo Ostojić oslikao je Perivoj iz neobičnoga rakursa u razigranosti zelenila.
Zagrebačka slikarica Višnja Jakšić prikazala je otmjene šetače u slikovitosti prostora.
Drago Marelja prikazao je zimski ugođaj Perivoja Drašković u maniri naivnoga slikarstva.
Slikarica Gabrijela Rukelj iz Zaprešića u vedrini je naslikala dvorac, poetski realističko i ekspresionističko u jasnoći osobnoga likovnog stava.
Dijalogom boja zelene i ljubičaste, slikarica Helena Ohnjec prikazala je kontesu, ljubiteljicu konja.
Duhovitom provedbom, prikazujući kulu Drašković na štapiću, poput sladoleda, svoj je doživljaj izrazila Marina Lapadatović iz Velike Gorice.
Sesvetski slikar Vladimir Polić u poliptihu mozaikalnih polja s likovima i aritekturom, prikazao je povijest Draškovićevih.
Slikarica iz Poreča, Adrijana Šuran sugerirajući barokni sag naglašenom strukturom oblika i nakupinama boje, obradila je temu plemićke obitelji.
Silvio Balija iz Zaprešića prikazao je kontesu Drašković u zbiru apstrakcije i figuracije.
Slikarica iz Velike Gorice Andrea Robić oslikala je odraz Draškovića koristeći kolorističke plohe u crtežu.
Precizno i sa sigurnošću sesvetski umjetnik Robert Baća naslikao je portret grofa Janka Draškovića.
Kipar iz Samobora Boris Šimunović plitkim je urezom u kamenu ploču utisnuo figuru Draškovića.
Obiteljski grb u gipsu izvela je zaprešićka kiparica Irena Škrinjar, vodeći računa o heraldičkim detaljima.
Tomislav Tomić preciznim je crtačkim tkanjem fascinantno razradio lik grofa smjestivši ga u kulu.
Lidija Lovreković iz Ivanić Grada na staklu je oslikala blistavi prizor prošlosti.
Branka Filipan fragmentima keramike objedinila je krhotine minulog vremena smjestivši ih na ploču apstraktnog izričaja.
Toranj crkve sv. Martina, povezan sa životom Draškovićevih, inspirirao je Tatjanu Tkalčec za svjetleće tijelo od rižinog papira.
Samoborska kiparica Irena Podvorac aplicirala je likove Draškovićevih na igrače kocke što upućuje na veselu igru stalnih izmjena kroz kombinatoriku postava.
